Uvod
Atlaski kedar, poznat pod latinskim nazivom Cedrus atlantica, je zimzeleno drvo koje potiče iz planina Atlas i Rif u Alžiru i Maroku. Ova vrsta je cenjena kako zbog svoje dekorativne vrednosti, tako i zbog čvrstine drveta i upotrebe u pejzažnoj arhitekturi. U Srbiji je Atlaski kedar posebno poznat kao ukrasno drvo i često se koristi u parkovima, dvorištima i velikim vrtovima.
Interesantno je da se Atlaski kedar pominje i u starim varoškim pesmama iz Srbije, gde se pomorac odlučuje da izradi šajku sa katarkom od kedrovog drveta. S obzirom na to da je kedar u Srbiju uveden tek početkom XIX veka, ovo drvo je tada bilo prava novost, što ga čini istorijski značajnim i kulturno interesantnim.
Poreklo i istorija Atlaskog kedra
Atlaski kedar raste na nadmorskoj visini između 1000 i 2000 metara u planinskim oblastima severne Afrike. Naučnici smatraju da je pre poslednjeg ledenog doba ova vrsta možda bila deo evropskih šuma. Njegova sposobnost prilagođavanja različitim klimatskim uslovima omogućila je uspešan uzgoj i van prirodnog areala, uključujući i područje Balkana.
Ova istorijska povezanost sa evropskim šumama i dalje daje posebnu vrednost Atlaskom kedru kao ukrasnom i egzotičnom drvetu u Srbiji i drugim delovima Evrope.

Oblik i varijeteti Atlaskog kedra
Atlaski kedar ima nekoliko popularnih formi, koje se razlikuju po obliku krošnje i boji četinara. Najčešće korišćene forme uključuju:
Cedrus atlantica „Glauca“
Ova forma je poznata po sivkasto-plavim četinarima, što joj daje elegantan i sofisticiran izgled u baštama i parkovima.
Cedrus atlantica „Pyramidalis“
Piramidalna krošnja čini ovo drvo pogodnim za uređenje formalnih vrtova i avenija. Njegov uspravni rast doprinosi vizuelnoj strukturi prostora.
Cedrus atlantica „Columnaris“
Valjkasta krošnja je karakteristična za ovu formu, što je čini pogodnom za urbane sredine ili uz fasade.
Cedrus atlantica „Pendula“
„Žalosna“ forma sa visećim granama stvara dramatičan i dekorativan efekat, idealan za velike vrtove ili botaničke kolekcije.
Cedrus atlantica „Glauca Pendula“
Ova forma kombinuje dugu povijenost grana sa svetlosivoplavim četinarima, stvarajući vizuelno upečatljiv prizor u parkovima i privatnim dvorištima.
Uslovi gajenja Atlaskog kedra
Atlaski kedar zahteva pažnju prilikom sadnje i održavanja. Ključni faktori uspešnog gajenja uključuju:
Zemljište i lokacija
Najbolje uspeva na dobro dreniranom zemljištu sa dovoljno sunčeve svetlosti. Kedar ne voli previše vlažna tla, jer to može izazvati trulež korena.
Zalivanje i prihrana
Mlade sadnice zahtevaju redovno zalivanje tokom prvih godina, dok odrasli primerci dobro podnose sušu. Prihrana se preporučuje sa organskim đubrivom bogatim azotom u proleće.
Obrezivanje
Obrezivanje se vrši samo po potrebi, uklanjanjem oštećenih ili obolelih grana. Pravilan oblik krošnje se prirodno održava, ali kod ukrasnih formi, poput Pendula ili Glauca Pendula, može biti potrebno dodatno oblikovanje.
Otpornost na bolesti i štetočine
Atlaski kedar je generalno otporan, ali povremeno može biti napadnut od strane lisnih vaši ili gljivičnih oboljenja. Redovno praćenje i tretiranje preventivnim sredstvima čuva zdravlje drveta.
Upotreba Atlaskog kedra u baštovanstvu
Atlaski kedar je popularan u hortikulturi i pejzažnoj arhitekturi zbog svojih zimzelenih četinarima i dekorativnih formi. Koristi se u:
- Parkovima i javnim površinama – zbog dugovečnosti i atraktivnog izgleda
- Privatnim dvorištima i vrtovima – za stvaranje fokusnih tačaka i vizuelnih akcenata
- Formalnim vrtovima i avenijama – piramidalne i valjkaste forme doprinose simetriji prostora
- Botaničkim kolekcijama – retke forme poput Glauca Pendula predstavljaju zanimljive eksponate

Atlaski kedar i kultura
Atlaski kedar se u Srbiji, osim hortikulturne vrednosti, povezuje i sa kulturnom baštinom kroz narodne pesme i legende. Stihovi o pomorcu koji koristi kedar za katarku šajke simbolizuju njegovu čvrstinu i egzotičnost. Ovakve reference dodatno naglašavaju značaj ove vrste u istorijskom i kulturnom kontekstu.
Zaključak
Atlaski kedar je izuzetno cenjeno drvo u baštovanstvu i hortikulturi. Njegove dekorativne forme, dugovečnost i istorijska vrednost čine ga idealnim izborom za parkove, vrtove i urbane prostore. Pravilna sadnja, nega i održavanje omogućavaju dugovečan i zdrav rast, dok različite forme pružaju široke mogućnosti za kreativno uređenje prostora.